Oni koji na svakom parlamentarnom zasjedanju ratifikuju barem po nekoliko međudržavnih i međunarodnih ugovora, odlučili su zatražiti svojevrsnu reviziju svih takvih sporazuma koje je do sada potpisala Bosna i Hercegovina.

Pojedini poslanici su od Savjeta ministara BiH zatražili informaciju o provođenju mnogih od oko 4000 međudržavnih i drugih sporazuma. Vjeruju kako veliki broj njih nikada nije realizovan, a o tome nema nikakvih službenih informacija. Iako mu je to bila zakonska obveza, Savjet ministara o tome nikada nije informirsao Parlament i Predsjedništvo BiH.

Poslanica Dušanka Majkić podsjeća na činjenicu da oba parlamentarna doma skoro redovno prihvataju ponuđene sporazume, uglavnom bez rasprave. "Naše je ovdje da ih skupimo u gomilu, glasamo za njih, i tu se završava sve ono što znamo o njima. Podsjetiću vas na član 30. Zakona o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora, po kojem je Savjet ministara obvezan najmanje jednom godišnje obavijestiti Predsjedništvo i Parlamentarnu skupštinu BiH o izvršenju međunarodnih ugovora. Budući da do sada Savjet ministara nikada nije ispunilo tu obvezu, Parlamentarna skupština nema informaciju o važećim bilateralnim ugovorima, posebno o onim kojima BiH preuzima kreditne i druge financijske obveze", istaknula je Majkić.

Ona navodi samo neke od sporazuma koji nikada nisu zaživjeli u praksi. Saradnja s Džibutijem i Etiopijom predviđa saradnju u naučnim oblastima, a s Palestinom u korišćenju nuklearne energije u mirotvorne svrhe.

S Afganistanom je BiH potpisala 16 ugovora iz oblasti ekonomske, kulturne i naučne saradnje, vazdušnog saobraćaja i trgovinske saradnje. S Bangladešom je BiH potpisala šest sporazuma koji se odnose na informatičku djelatnost, dok s Etiopijom imamo osam sporazuma koji se odnose na oblast nauke, obrazovanja. Sporazum o platnom prometu imamo s državom Mali.

"Zaista nije dobro da budemo samo pasivni dizači ruku kod davanja saglasnosti za ratifikaciju. Bilo bi dobro da znamo i što se događa s međunarodnim sporazumima", ističe Majkić. Upravo zbog toga ona je pokrenula službenu inicijativu da Savjet ministara pristupi izradi sveobuhvatne analize svih do sada potpisanih i sukcesijom preuzetih međunarodnih ugovora koje je zaključila BiH, te da se Parlamentu u Predsjedništvu BiH dostavi pregled svih važećih bilateralnih ugovora s navedenim osnovnim elementima iz ugovora. Ovakva situacija je još jedan pokazatelj haosa u Ministarstvu inostranih poslova BiH koji je zavladao dok je na njegovom čelu bio Sven Alkalaj. Za sanaciju stanja sigurno će trebati puno vremena.